Mirogoj na Krematoriju/Krematorij na Mirogoju 1876.-2026.

Monografija Mirogoj na Krematoriju / Krematorij na Mirogoju 1876. -2026. objavljena je povodom 150. obljetnice postojanja groblja Mirogoj. Glavno zagrebačko gradsko groblje ujedno je i svojevrsna galerija vrijednih arhitektonskih i kiparskih djela te je ova značajna obljetnica idealna prigoda da podsjetimo kulturnu i širu javnost na važnost Mirogoja kao sastavnice gradske i nacionalne kulturno-povijesne baštine. Cilj ove monografije je predočiti novu cjelovitost mirogojskog groblja sa „starom“ i „novom“ jezgrom. Monografija donosi tekstovi četvero autora. Tekstovi akademkinje Željke Čorak i znanstvenog istraživača moderne hrvatske arhitekture, Tomislava Premerla već su prije objavljeni, no osim što su izvrsno napisani, primjereno analiziraju izuzetne arhitektonske rezultate i vrijednosti ostvarene u projektiranju i izgrađivanju Krematorija i mirogojskih Arkada. U novom tekstu Žane Radetić lucidno se analiziraju arhitektonske vrijednosti stvorene „novim“ zahvatima kao što su, primjerice, Kolumbarijski zid ili Gaj urna. U tekstu Ivana Rogića, teži se čitateljima predočiti groblje koje osim same, pogrebne, „funkcije“ ima istaknutu važnost sociokulturnih i simboličnih slojeva. Upravo su oni važni u stvaranju predodžbe o groblju kao mjesta akumulacije nacionalnih i gradskih kulturnih vrijednosti (arhitektura, skulptura, oblikovanje zelenila, prostorna regulacija, sociokulturni rituali). Iz ovog najdužeg teksta proizilazi koncept monografije u pet osnovnih dijelova. Novo šesto poglavlje Nakon potresa 2020. uključuje posljedice potresa i poduzete mjere obnove i zaštite vrijedne kulturne baštine, a time definira  postojeće stanje kao i planove u daljnjoj obnovi.