Grad (ni)je kuća – O dijalogu između novog i starog Splita

Knjiga  na potpuno nov način prikazuje odnos Dioklecijanove palače i suvremenog grada. Javni prostor palače i grada koji je oko nje izrastao autorica sagledava kroz povijest te analizom Palače kao arhitektonsko-urbanističkog modela, kao i njezina značenja i položaja u suvremenom kontekstu definira ključne problem funkcioniranja javnog prostora grada i nudi teorijski pristup za integraciju urbane matrice u suvremeni život. Tako jedna povijesna priča, promatrana u kontekstu cjelovitog funkcioniranja grada, postaje dio promišljanja suvremenog urbanog života.
Knjiga je koncipirana u 11 poglavlja: Dioklecijanova palača i Split: definiranje problema, Uloga istraživačkih metoda u očuvanju grada, pogled unazad: morfogeneza Splita, Razvijati i konzervirati, Suvremeni javni prostor i život u povijesnoj jezgri, Prostor, mjesto, ne-mjesto, Identitet i mjesto, Grad i kairos, Grad nije kuća, Grad je kuća, Mjerilo 1:1 ili planiranje dana. Bavljenje povijesnom jezgrom Splita, koja je registrirana kao spomenik svjetske baštine, kroz ovakav kompleksan teorijsko-povijesni pregled dalekosežnog je značaja kako izravno za lokalnu splitsku sredinu, tako i općenito, kao prilog istraživanju i njegovanju bogatstva povijesnog naslijeđa. Upravo takav autoričin pristup ovoj važnoj temi, urodio je djelom koje uspijeva u svakom trenutku ostavljati dojam originalne i svježe arhitektonske misli obogaćene stalnim i neizbježnim preplitanjem s drugim znanstvenim područjima: povijest, povijest umjetnosti, socijalna antropologija, sociologija, komunikologija itd.
Do sada nismo imali slično djelo posvećeno jednom spomeniku povijesne baštine, a istodobno i gradu čiji nedjeljiv dio predstavlja, promatranom kroz nekoliko ključnih fenomena: urbanizam, projektiranje, urbani životni stilovi, identitet, javnost, prostor. Stoga je knjiga Grad ni(je) kuća originalan znanstveni doprinos ne samo struci, već kulturnoj čitalačkoj javnosti čiji je interes usmjeren na spoznaje o važnosti kulturnoga dobra i njegove percepcije u suvremenom kontekstu. Od iznimnog je značaja za studente i mlade stručnjake čija su usmjerenja vezana uz budućnost gradova,upravo u periodu u kojemu se formira njihov odnos prema prostoru.