Hrvatska tehnička enciklopedija – treći svezak

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža djelo je koje donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Po tome se razlikuje i od drugih zavodskih izdanja, ponajprije usmjerenih na tumačenje kako što funkcionira ili od čega se sastoji. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome (tehnika.lzmk.hr) i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak izašao je iz tiska u prosincu 2018., a drugi u srpnju 2022.

Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, građevinarstvo i dizajn. Dakle, u središtu je ovoga sveska graditeljstvo i sve srodne aktivnosti koje se bave planiranjem, uređenjem i opremanjem prostora, a kojih su učinci čitateljima vidljivi na svakome koraku.

U Enciklopediji se sadržaj donosi u člancima poredanima abecednim slijedom od A do Ž, posvećenima djelatnostima i disciplinama kao što su, osim spomenutih, zgradarstvo, inženjerska geodezija, kartografija, hidrotehnika, cestogradnja, pejzažna arhitektura ili industrijski dizajn; stilskim i tehnološkim razdobljima od prapovijesti i antike do modernog i suvremenoga graditeljstva; tipološkim oblicima građevina, njihovih dijelova i sklopova kao što su poslovne ili školske zgrade, neboderi, tornjevi, metalne konstrukcije, mostovi, željezničke pruge, tuneli ili gradovi.

Osim toga, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija i poduzeća čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet nacije. Među osobama, kojih je biografski obrađeno 478, tu su neka svima znana imena poput renesansnih graditelja Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, znanstvenika Ruđera Boškovića, arhitekata Hermana Bolléa, Viktora Kovačića, Stjepana Planića, Drage Galića i Ivana Vitića, graditelja cestâ Filipa Vukasovića i Kajetana Knežića te graditelja mostova Krunoslava Tonkovića i Jure Radića.

Među ustanovama to su, uz arhitektonske, građevinske i geodetske fakultete, primjerice Državna geodetska uprava, Institut građevinarstva Hrvatske, projektni uredi poput Arhitektonskog projektnog zavoda, Urbanističkog instituta Hrvatske ili danas eksponiranoga arhitektonskoga Studija 3LHD. Od građevinskih i industrijskih poduzeća neka su nekada bila gospodarski divovi, poput Jugomonta, Salonita, Industrogradnje, Konstruktora, Viadukta ili Montinga, a neka su to i danas, poput Nexea, Kamgrada ili Strabaga.

Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije sadržava 977 obrojčanih stranica, 687 članaka sa 70 077 redaka teksta (2336 autorskih kartica) i gotovo 2000 ilustracija, karata, crteža, tablica. Na njemu je radilo 87 suradnika.