Vila Frangeš na Rokovu perivoju u Zagrebu

Autorica analizira i istražuje ambijentalnu zbirku koja je nastajala u procesu uređenja vile za život obitelji poznatog hrvatskog kipara Roberta Frangeša Mihanovića jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Viktor Kovačić protogonist je ranog arhitektonskog modernizma i osebujna intelektualna osobnost hrvatske kulture prve polovice 20. stoljeća. Njihova veza na kreiranju jednog životnog prostora nadasve je zanimljiva kako u likovnom, tako i u kulturološkom smislu uopće. To duhovno žarište primalo je u sebe na samo povijesne osobe, nego je udomilo i transformiralo elemente povijesne baštine: tako su ostatci namještaja katedrale, svjedočanstva velike povijesti, spašeni kao inventar privatnog života.

Knjiga o vili Frangeš donosi prvo, tako kompleksno obrađeno djelo individualne stambene arhitekture iz početka 20. stoljeća. U odnosu na slične analize, poput Kovačićeva stana u Masarykovoj ulici u Zagrebu ili Ateliera Meštrović u Gornjem gradu, ovo djelo je znatno kompleksnije, s rezultatima koji mogu poslužiti kao parametri za istraživanje drugih sličnih primjera.

Knjiga je veliki doprinos integriranju različitih tematskih cjelina iz povijesti arhitekture i unutrašnjeg uređenja prostora, a namijenjena je ljubiteljima i znalcima hrvatske arhitekture i kiparstva, konzervatorima, muzeolozima i ljudima koji su zainteresirani za kulturnu baštinu, posebice predmoderne svjetovne arhitekture.