Krešimirac

Riječ urednice:

Od svog osnutka 2002. godine, Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) uporno se zalaže za interdisciplinarni pristup brojnim pitanjima koja se tiču ljudi, oblikovanja grada i okoliša, naglašavajući brojnim inicijativama i projektima važnost javnog i komunalnog prostora. Tako nam je vrlo drago da 22 godine postojanja organizacije obilježavamo ovim skromnim monografskim izdanjem na kojem smo, uz brojne tekuće projekte i niz drugih naših izdanja, godinama radili.

Ovo prvo izdanje UIII biblioteke Mnemotopije proizašlo je iz projekta Mnemosyne, dugoročnog UIII projekta koji se bavi kulturama sjećanja, pri čemu su urbani znakovi sjećanja vitalni označitelji prisutnosti (ili odsutnosti) takve kulture u prostoru.

Naši napori ovdje usmjereni su prema autorskom prikazu geneze Krešimirca, kako ga se kolokvijalno u Zagrebu najčešće zove, službeno Trga kralja Petra Krešimira IV., kao najzelenijega zagrebačkog trga, trga-parka ili, štoviše, trga-perivoja, čime se bavi prvo poglavlje, dok drugo poglavlje, putem interdisciplinarnog pristupa, obuhvaća problematiku odnosa gradotvornosti i društvenotvornosti, odnosno dinamike društvenih odnosa koji se ogledaju jednako toliko u inovativnome urbanističkom programu trga, koliko i u naprednom društvenom karakteru institucija koje ga čine.

U ovom skromnom izdanju, ipak, silom prilika izostavljeni su nažalost brojni elementi koji bi trebali biti obrađeni u sljedećim izdanjima: pitanja Branimirove tržnice; kompleksnost prometne situacije; redefinicija osvjetljenja s obzirom na ekološke standarde suvremenosti, Krešimirac kao izuzetan in situ muzej zagrebačke škole arhitekture na kojem se nalaze pojedina kvalitetna ostvarenja niza poznatih i manje poznatih zagrebačkih arhitekata, pri čemu smo istaknuli samo objekte projektirane za društvene i javne sadržaje; analize unutrašnjosti blokova koji okružuju trg te intervencije unutar njih; detaljnija analiza obnova parka, kao i režima njegova redovnog održavanja iz perspektive krajobrazne arhitekture; problematika svakodnevne prakse korištenja trga i institucija odnosno ustanova koje ga tvore, tj. podrobnija sinkronijska kulturno-antropološka studija trga koja bi preciznije ocrtala potrebe korisnika tog izuzetnog trga-perivoja. Sve su to samo neke situacije koje ovdje ističemo kao potrebne daljnje interdisciplinarne korake prije donošenja novih planova o (re)vitalizaciji trga.

Takoder, smatramo da ovo izdanje (kao i brojna druga vrijedna izdanja o Zagrebu) treba dobiti i svoju verziju na barem jednom svjetskom jeziku, kako bi se urbanistička i arhitektonska baština te kulturna povijest Zagreba približila njegovim brojnim inozemnim gostima.

Nastanak ove knjige omogućen je ljubaznošću zaposlenika Knjižnice Božidara Adžije, pravne sljednice Radničke biblioteke u Zagrebu. Naročito zahvaljujemo djelatnici knjižnice, sociologinji i knjižničarki Silviji Zec, na brojnim satima provedenim nad našim istraživanjem i tekstovima, kao i pojašnjenjima pojedinosti dokumenata iz začudno vrijedne arhive spomenute knjižnice.

Posebne zahvale idu nesebičnoj potpori Saše Šimprage kojeg sam u prvoj fazi nastanka knjige (2010-2014.) neprestano konzultirala oko brojnih detalja, neograničenom entuzijazmu Ranke Franz Štern i njenim savjetima oko stručne literature te visoko profesionalnoj temeljitosti Dafne Berc koja je pažljivo iščitavala prve varijante tekstova ove knjige te tako omogućila njihov razvoj, zatim Nikolini Baučić koja nam je svojom velikom ljubaznošću omogućila uvid u dokumentaciju o obnovi parka iz 1997. godine.

Zahvaljujemo svim institucijama koje su nam omogućile arhivsko istraživanje, a to su: arhiva Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada i Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, Državni arhiv u Zagrebu (veliko hvala izuzetno ljubaznim zaposlenicima), Hrvatski državni arhiv, arhiva Knjižnice Božidara Adžije, Muzej grada Zagreba (posebna zahvala Heli Vukadin, Kristianu Strukiću te Slavku Sterku), Muzej suvremene umjetnosti (uvid u Donaciju Seissel zahvaljujemo Ivani Kancir, a posebno veliku zahvalnost upućujemo Marini Benažić na profesionalnoj potpori pri radu u Arhivu Toše Dapca). Zahvaljujemo Ministarstvu obrane RH na omogućavanju uvida u nadogradnje zgrade Državne trgovačke akademije nakon Drugog svjetskog rata.

Osim u gore navedenim institucijama istraživanja su se provodila i u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, Gradskoj knjižnici, Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, Knjižnici Bogdan Ogrizović te, naravno, na terenu, odnosno u i na prostorima Krešimirca i njegove neposredne okolice, od kojih brojne još nismo pravo ni dotakli, što ukazuje na mnogobrojne nivoe i slojevitosti toga urbanog prostora. Zahvaljujemo fotografima i fotografkinji čiji su vrsni radovi dali suvremenu notu ovoj monografiji: Jadranu Bobanu, Borisu Cvjetanoviću, Ivanu Klindiću, Goranu Keriću i Sandri Kruhek.

Posebna zahvala upućena je kazivačicama koje su mi otkrivale tajne prošlosti trga i parka: Mirjani Gauri, Svjetlani Lugar i Ljudmili Peterfaj: kazivačicama i stićenicama Doma zaklade Lavoslava Schwarza, koje su sa mnom podijelile svoja sjećanja na Zagreb prije Drugoga svjetskog rata i postojanje Državne trgovačke akademije u njemu: Ingeborg Mataković, Ani Telebak i Višnji Vrkljan, s posebnim naglaskom na profesionalnost i ljubaznost tadašnje v. d. ravnateljice Doma zaklade koja je razgovore omogućila gospodi Branki Andukić.

Ogromno hvala upućeno je Zdenki Robić koja je provela djetinjstvo u blizini Krešimirova trga te nam ustupila reprodukcije svojih obiteljskih fotografija, od kojih su neke u ovoj monografiji i objavljene. Obitelj Zdenke Robić također je velikodušno i financijski potpomogla produkciju ove publikacije.

S jednakom toplinom zahvaljujemo, nažalost posthumno, Branku Bercu, arhitektu koji je osmislio perivojno uređenje prvoga planiranog naselja Novoga južnog Zagreba -Remetinečkog gaja: razgovori s g. Bercom omogućili su nam bolje razumijevanje geneze Krešimirca, kao i uloge krajobrazne arhitekture u Zagrebu općenito.

Kolegice iz Kustoskog kolektiva [BLOK) pružile su podršku projektu ove knjige kada smo mi bili posustali te upućujemo veliko hvala Ani Kutleši i Ivani Hanaček koje su nas svojim predanim kustoskim radom uputile na neke autore i izvore koji su obogatili ovo izdanje. Zahvalu za preporuke stručne literature upućujemo i Stipetu Ćurkoviću.

Naša beskrajna zahvalnost upućena je recenzenticama dr. sc. Tamari Bjažić Klarin (Institut za povijest umjetnosti) i dr. sc. Reani Senjković (Institut za etnologiju i folkloristiku) koje su nam svojim detaljnim iščitavanjem posljednjih verzija tekstova ukazale na manjkavosti, proširile referentno polje, te tako učinile ovo izdanje vrjednijim čitanja.

Na velikom strpljenju zahvaljujemo Petri Šarin, čija su marljivost i znanje omogućili kvalitetno referenciranje i završne redakture, lektorici Maji Trinajstić, te dizajnerici Tessi Bachrach Krištofić na iznimnom trudu pri oblikovanju ove knjige. Zahvaljujemo i dizajnerima koji su s nama eksperimentirali u pojedinim fazama promišljanja mogućnosti oblikovanja ove knjige: Dejanu Kršiću, Lavu Turskom i Bojanu Crniću.

Moja osobna velika zahvalnost upućena je Željki Čorak čija mi je knjiga Zagreb pisani prostor omogućila da vidim svoj grad posve drugim očima, te i sama počnem pisati o njemu.

Na kraju, ali nikako ne najmanje, osobno zahvaljujem svojoj najbližoj obitelji na podršci. U sjećanje na tatu zagrebačkoga grafičkog radnika.

Sonja Leboš, UIII