Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu

Knjiga Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu autorice Viki Jakaša

Borić uspješno objedinjava odlike znanstveno utemeljenog diskursa s populariziranjem iznimno kompleksne i slojevite teme. Dodamo li tome i nužnost edukativnog djelovanja koje u okolnostima poput naših, gdje je graditeljska baština nerijetko prepuštena najrazličitijim oblicima devastiranja, postaje aktualnije nego ikada, očito je da ciljevi znatno prelaze okvire detaljne inventarizacije graditeljske baštine i povijesno-umjetničke analize stila. Klasicistička i ranohistoricistička arhitektura Zagreba bila je predmet brojnih istraživanja dokumentiranih relevantnom znanstvenom i stručnom literaturom. Između ostalih, izdvajaju se analize opusa pojedinih graditelja u knjigama Lelje Dobronić Bartol Felbinger i graditelji njegova doba te Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova te studije Ive Maroevića, Aleksandera Lasla, Olge Maruševski, Snješke Knežević i drugih koji se bave pojedinim segmentima arhitekture i urbanizma unutar „dugog“ 19. stoljeća. Oslanjajući se na dosege prethodnih studija na području povijesti, politike, gospodarstva, intelektualne i kulturne povijesti, ali i teorijske analize stila 19. stoljeća, knjiga donosi prvi sustavni i cjeloviti prikaz pojava objedinjenih sintagmom klasicizma i ranog historicizma u zagrebačkoj arhitekturi. Rasvjetljavajući razdoblje od kraja 18. do kasnih šezdesetih godina 19. stoljeća, knjiga donosi nove zaključke o posebnostima stilskih dominanti, nerijetko fluidnim kronološkim granicama te transferima kulturnih utjecaja locirajući Zagreb s obzirom na središta srednjoeuropske kulture.

Jasna Galjer