Branko Kincl

Opus arhitekta i urbanista Branka Kincla jedan je od najkompleksnijih prinosa suvremenoj hrvatskoj arhitekturi. U proteklih pola stoljeća, akademik Branko Kincl u kontinuitetu je kreativno razmišljao u jednakoj mjeri kao urbanist i arhitekt, projektant koji je svjestan povijesnog tkiva grada, senzibilni konzervator, ali i profesor s relevantnim teorijskim i znanstvenim radovima. U arhitektonskoj je struci prvi prihvatio primjenu kompjutora i sofisticiranih tehnologija i materijala.

Počevši od tradicije funkcionalizma, konstruktivizma, minimalizma, regionalizma, kontekstualizma, high-tech arhitekture ili nove organičke – kompjutorski generirane / arhitekture nelinearnih struktura, Branko Kincl u projektima primjenjuje i odabire najbolja sadržajna iskustva europske moderne i suvremene arhitekture, bez robovanja formalnim elementima arhitektonske teorije i prakse. U ovom dinamičnom opusu ne postoji jednoznačno čitljiv stilski kôd, a kamoli bilo kakva ideologija; on je još uvijek otvoren novim čitanjima, bez potrebe i težnje da da se opus akademika Branka Kincla definitivno zaokruži i završi. Upravo je to bio interpretativni fokus svih autora tekstova ove opsežne monografije.
Nekoliko odabranih projekata i realizacija: Novi terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, Arena Zagreb (natječaj), Ban Centar (natječaj), Borovje – stanovi za znanstvene novake, HY obiteljska kuća u Buzetu, Kanfanar tvornica duhana, Klaka stambeni kompleks, stadion Maksimir projekt, Male Orijule studija revitalizacije otoka.

Pod uredničkom palicom mr. sc. Slavice Marković, u izradi ove opsežne monografije sudjelovao je multidisiplinarni tim autora kojeg čine arhitekti Zlatko Karač, Alen Žunić i Toni Bešlić te povjesničarke umjetnosti Iva Körbler i Hela Vukadin-Doronjga, dok recenziju monografije potpisuju akademik Andrija Mutnjaković i akademik Mladen Obad Šćitaroci. Grafičko oblikovanje je djelo Sensus Design Factory Zagreb Nedjeljko Špoljar.