Kapela Sv. Barbare u Velikoj Mlaki

U skupini drvenih kapela podrijetlom iz razdoblja XVII. i XVIII. stoljeća, najpoznatija je kapela svete Barbare u Velikoj Mlaki: zbog veličine, dobre dokumentiranosti, istraživanja započetih još početkom XIX. stoljeća, zbog bogatoga zidnoga ciklusa na kome je – među ostalima – prikazana neobična svetica, sveta Kümmernissa. Monografija o tom važnom djelu, pučkoj drvenoj katedrali Turopolja, bila je, međutim upisana na vrh liste dugova povijesti umjetnosti prema vlastitoj baštini. Toga zadatka prihvatila se skupina trideset i dvoje studenata završnih godina Odsjeka za povijest umjetnosti i Odsjeka za povijest okupljenih na izbornom predmetu Pučka umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj u vrijeme katoličke obnove (ak. god. 2006./2007.). Svrha projekta bila je uvesti se konkretnim istraživačkim radom u probleme povijesti umjetnosti kao znanosti i kao struke. Sakupljeno znanje tijekom godina studija, ne samo povijesti umjetnosti, nego i drugih studijskih grupa (osobito povijest, latinskoga, etnologije, informacijskih znanosti, pa i neofiloloških grupa na Filozofskome fakultetu u Zagrebu) bilo je moguće iskoristiti kada se postavi ovakav složeni istraživački zadatak obrade jednoga spomenika tako da svatko razotkrije jedan njegov aspekt, i otvori različite mogućnosti istraživačkoga pristupa, ovisno o svojoj pripremi i sklonosti.
S iznimnom zrelošću studenti su istražili povijest, dosadašnju povijesno-umjetničku literaturu te graditeljske i likovne značajke kapele sv. Barbare u Velikoj Mlaki, njezine obnove, stilske i ikonografske značajke oslika, riznicu, misale, liturgijsko ruho i posuđe. Podjelom istraživačkih zadataka prošli su sve predviđene korake u istraživanju, od arhiva (Nadbiskupskoga i Župnoga, koji su sami organizirali, numerirali dokumente i razdijelili ih u arhivske kutije), bibliografije, autopsije spomenika, analize građevine i likovne opreme u njoj, konzervatorske dokumentacije, foto-dokumentacije i drugo. Zahvaljujući njihovu entuzijazmu jedno vrlo važno, a stručno-izdavački zapostavljeno djelo hrvatske baštine dobilo je adekvatnu povijesno-umjetničku obradu, koja će u punini biti ispunjena tek onda kada njihova istraživanja budu objavljena.