Kosta Strajnić: život i djelo

Povodom 120. godišnjice rođenja i 30. godišnjice smrti povjesničara umjetnosti, konzervatora, likovnog kritičara i mecene Koste Strajnića (1887.‒1977.) Društvo prijatelja dubrovačke starine organiziralo je u svibnju 2007. godine u Dubrovniku simpozij na kojemu su sudjelovali stručnjaci iz cijele zemlje koji su neočekivano velikim rasponom tema pokušali razjasniti i opisati djelovanje i utjecaj ovoga značajnoga pokretača kulturne scene. Potaknuti uspjehom simpozija dubrovački ogranak Matice hrvatske prihvatio se zadaće tiskanja zbornika koji bi obuhvatio izložene znanstvene spoznaje, te se ideji pridružio i Institut za povijest umjetnosti. Ovaj zbornik sastoji se od dvije cjeline: prva sadrži 17 članaka vezanih tematski za Strajnićevo djelovanje u povijesti umjetnosti obuhvaćajući zaštitu spomenika, arhitekturu, likovnu kritiku te muzeologiju, primijenjenu umjetnost, slikarstvo i kolecionarstvo. Druga cjelina su prilozi koji daju još novih podataka olakšavajući razumijevanje prvoga dijela. Među prilozima koji su dodani drugom dijelu zbornika nalaze se, između ostaloga, neki Strajnićevi važni tekstovi iz različitih razdoblja njegovog rada koji su danas teže dostupni i koji, uz tekstove njegovih dviju najpoznatijih knjiga („Dubrovnik bez maske“ i „Misli o čuvanju dalmatinske arhitekture“) koje su ponovno tiskane 2007. godine, čine osnovni kompendij za poznavanje njegovoga djela. Zbornik sadrži i bibliografiju radova Koste Strajnića, a ima i velik broj ilustracija od kojih su mnoge objavljene po prvi put. Ovim zbornikom znanstvena povijest umjetnosti u Hrvatskoj dobiva važan korpus radova koji znatno dopunjuju dosadašnje spoznaje o tom važnom razdoblju u Dubrovniku, u Hrvatskoj, ali i šire.

Postoje osobe koje mijenjaju život u svojoj sredini, čineći ga dinamičnijim, pomičući mu ritam i odnose prošlosti i budućnosti. Takva je osoba bio Kosta Strajnić za Dubrovnik između dva rata. Konzervator, teoretičar, pisac, sam slikar…pripadao je vremenu u kojemu je politika uvjetovala sve sfere života i svojim argumentima određivala i stavove u umjetnosti i kulturi. Kontroverzna pojava takve povijesne situacije, Kosta Strajnić najprije je težio vrijednostima odnosno mogućnostima likovne simbolizacije nove državne tvorevine (Jugoslavije) kao nove nacionalne stvarnosti, ne niječući pritom faktor kvalitete u stvaralaštvu. Postupno je napuštao taj utopizam i optirao za čiste i autonomne vrijednosti umjetnosti – osvajajući poziciju, kao što kaže Vinko Srhoj, u korijenu dubrovačke kolorističke škole. Trajna je njegova zasluga po dubrovački kulturni krajolik i afirmacija istinskog i primjerenog arhitektonsko-urbanističkog modernizma Nikole Dobrovića. (…) Ostaje nam samo čisto zadovoljstvo nad činjenicom da se snaga neke sredine mjeri i po njezinoj apsorpcijskoj sposobnosti. U tom smislu ovaj simpozij i ovaj zbornik dobivaju dodatni smisao i važnost.

Iz recenzije dr. Željke Čorak

Profil Koste strajnića ne može biti potpuno jasan ako se ne uzme u obzir iznimna sveobuhvatnost njegova društvenog angažmana koji se odražava i kroz pripremu, podršku i zagovor mnogih akcija čijem je nastajanju svjedočio, pogotovo kad je riječ o arhitektonskim i urbanističkim intervencijama u povijesnom prostoru Dubrovnika. Kolikogod bila dominantna i široko utjecajna, a bez dostojnog oponenta takovog formata, uloga Koste Strajnića u profiliranju kulturnog života Dubrovnika, ipak se njegovim dolaskom u Dubrovnik uzburkala učmalost provincijalne sredine i letargije koja je Gradom vladala na prijelazu stoljeća, a koju su svojevremeno bili prisiljeni napustiti velikani poput Bukovca i Medovića, ostajući vjerni samo uspomeni na zavičaj. (…) Kolikogod prijeporne bile kritike Strajnićeva rada, stavova, svjetonazora, kolikogod nekoherentna bila parabola njegova djelovanja koja je povezala početak i kraj dvadesetoga stoljeća, a na kojoj su baždarene mijene burnoga razdoblja prijelaza iz historicizma u modernizam i samo stasanje modernizma, ostaje neosporna i konstantna Strajnićeva svestranost i širina kulturnog djelokruga kojemu na našim prostorima teško možemo naći usporedive osobnosti. Ovaj zbornik sa znanstvenoga skupa vrijedan je doprinos okupljanju građe o duhovnoj komponenti njegove ostavštine, uz tužnu konstataciju da sudbina materijalnog dijela osatvštine ostaje i dalje dokraja nerazjašnjena.

Iz recenzije dr. Jesenka Horvata